Obraćanje predsjednika Republike Kazahstan N. Nazarbaeva narodu Kazahstana 31. siječnja 2017. godine

«Treća modernizacija Kazahstana: globalna konkurentnost»

 

Poštovani Kazahstanci!

Na pragu novoga doba obraćam se kazahstanskomu narodu.

Zemlja je dvadesetpetogodišnje razdoblje svojega razvoja prošla ponosno i časno. Ponosimo se svojom zemljom. Obilježavajući 25. godišnjicu neovisnosti, proslavili smo i postignuća i uspjehe Kazahstana koji su poznati i cijenjeni u svjetskoj zajednici.

S početkom 2017. godine Kazahstan je postao nestalnom članicom Vijeća sigurnosti UN-a.

Ove će se godine u Astani održati međunarodna izložba EXPO 2017. Kazahstan je prva država ZND-a i Središnje Azije koja organizira ovakav, u svjetskim razmjerima važan, događaj.

U Almaty su započela sportska natjecanja na Univerzijadi 2017. u kojoj sudjeluju više od 2.000 sportaša i članovi delegacija iz 57 zemalja.

Sve je to rezultat našega ispravnoga političkog puta i velikoga ugleda koji Kazahstan uživa na međunarodnoj sceni.

Do 2050. godine Kazahstan mora postati jedna od trideset najrazvijenijih država svijeta. To je cilj prema kojemu, sigurni u sebe, idemo.

U uvjetima rastuće konkurencije i nedostatka stabilnosti u svijetu raste i aktualnost Strategije 2050., koju sam predstavio narodu 2012. godine. Uspjeli smo na vrijeme predvidjeti poteškoće koje nam predstoje.

Zahvaljujući gospodarskoj politici „Nurly Žol“ („Svijetli put“) i „Planu nacije: 100 konkretnih koraka“ zemlja dostojanstveno prolazi kroz prvu fazu složene globalne preobrazbe. Samo u razdoblju 2014. – 2016. god. za potporu gospodarstvu izdvojeno je 1,7 trilijuna tenge. Sve je to omogućilo gospodarski razvoj i potporu poduzetništvu te otvaranje više od 200 tisuća novih radnih mjesta.

U konačnici je 2016. godine osiguran rast bruto domaćega proizvoda za 1%, što je posebno važno u današnjim teškim uvjetima.

Situacija u svijetu dinamično se mijenja. To je nova globalna realnost koju moramo prihvatiti.

Poštovani sunarodnjaci!

Pobjednikom će postati samo onaj narod koji uspije odrediti svoju budućnost i odlučno krene ususret izazovima, umjesto da stoji i čeka.

U svijetu je započela još jedna, četvrta industrijska revolucija.

Zbog sveopće digitalizacije gospodarstva doći će do nestanka cijelih gospodarskih grana i nastanka potpuno novih. Velike promjene koje se događaju pred našim očima istodobno su i povijesni izazov i prilika za naciju.

Danas pred nama stoji zadaća provođenja treće modernizacije Kazahstana. Potrebno je izraditi novi model gospodarskoga rasta zahvaljujući kojemu će biti osigurana globalna konkurentnost zemlje.

U današnje vrijeme mnoge zemlje pokušavaju riješiti tu istu zadaću. Siguran sam da će ključ za prelazak na novi model rasta biti svugdje drugačiji. Naša polazišna točka moraju biti naše jake strane i ne smijemo izgubiti potencijal koji smo zajednički gradili tijekom 25 godina naše samostalnosti.

Svi pamtimo prvu modernizaciju Kazahstana. Pamtimo kako smo započeli svoj put prije četvrt stoljeća na ruševinama SSSR-a. Naša je generacija tada od temelja izgradila novu državu koja nije postojala na karti svijeta.

Ostvaren je prijelaz iz planskoga gospodarstva u tržišno. Držim da je od presudne važnosti to što smo tada zajedničkim snagama spriječili da u zemlji dođe do potresa, građanskoga rata i privrednoga kolapsa. Kazahstan je iz toga razdoblja izašao s minimalnim gubitcima i maksimalnim dobitkom.

Druga modernizacija započela je prihvaćanjem „Strategije – 2030“ i izgradnjom nove prijestolnice Astane. Rezultati su te modernizacije neosporni. Zemlja je uspjela izaći iz grupe gospodarski zaostalih država i ući među 50 najkonkurentnijih svjetskih gospodarstava.

U dvjema uspješnim modernizacijama stekli smo dragocjeno iskustvo. Sada moramo napraviti hrabar iskorak i započeti treću modernizaciju.

Ta modernizacija nije plan za svladavanje tekućih globalnih izazova, nego siguran most prema budućnosti, ususret ciljevima „Strategije 2050“. Ona će se ostvarivati na temeljima „Plana nacije: 100 konkretnih koraka“.

Vidim pet osnovnih prioriteta modernizacije. Oni trebaju osigurati brzinu rasta gospodarstva koja će nadmašiti vrijednosti svjetskoga prosjeka i stalno napredovanje prema skupini trideset najnaprednijih zemalja.

 

Prvi je prioritet ubrzana tehnološka modernizacija gospodarstva.

Moramo uvesti nove djelatnosti koje nastaju primjenom digitalnih tehnologija. To je važna kompleksna zadaća.

U zemlji treba razvijati takve perspektivne grane kao što su 3D-ispisivanje, internetska trgovina, mobilno bankarstvo, digitalni servisi, između ostaloga u zdravstvu i obrazovanju, i druge. Te su djelatnosti već promijenile strukturu gospodarstava razvijenih zemalja i dale novu kvalitetu tradicionalnim granama.

S time u vezi povjeravam Vladi izradu i donošenje posebnoga programa „Digitalni Kazahstan“.

Naše zakonodavstvo mora se prilagoditi novim realijama.

Važno je osigurati i razvoj komunikacija, sveopći pristup optičkoj infrastrukturi. Razvoj digitalne industrije pokrenut će sve druge grane i zato Vlada mora imati pod nadzorom posebice pitanje razvoja IKT sektora.

Važan uvjet za nastanak novih djelatnosti jest poticanje inovacija i njihova brza implementacija u proizvodnji.

Nalažem Vladi da prema jednom od objekata s „EXPO 2017“ izradi međunarodni tehnološki park IKT start-up poduzeća. To mora postati platforma za privlačenje poduzetnika i investitora iz cijeloga svijeta. Za to su potrebni odgovarajuća infrastruktura i povoljni uvjeti, između ostaloga porezne olakšice, pojednostavljeni vizni i radni režim.

Moramo razvijati i svoje znanstvene i inovacijske potencijale u ustanovama visokog obrazovanja, Sveučilište Nazarbaev i Park inovativnih tehnologija Alatau.

Druga kompleksna zadaća. Usporedno sa stvaranjem novih djelatnosti moramo poticati i razvoj tradicionalnih temeljnih grana.

To su industrija, poljoprivreda, promet i logistika, građevinarstvo i dr.

Prvo. Važno je značajno povećati produktivnost rada.

Osnovnim čimbenikom ovdje treba biti potpuna implementacija elemenata četvrte industrijske revolucije. To su automatizacija, robotizacija, umjetna inteligencija, razmjena „velikih podataka“ i druge.

Nalažem Vladi da zajedno s poduzetništvom izradi paket mjera usmjeren na tehnološko osuvremenjivanje temeljnih grana do 2025. godine.

Drugo. Potrebno je nastaviti s industrijalizacijom s naglaskom na razvoj konkurentne proizvodnje u prioritetnim granama koja je usmjerena na izvoz.

Vlada već stoji pred zadaćom dvostrukoga povećanja izvoza „nesirovina” do 2025.godine.

Kako bi započeli radovi u tom smjeru potrebno je u jednoj instituciji koncentrirati instrumente razvoja i poticanja izvoza. Potporu izvoznicima treba pružati po principu „One Stop Shop“, a to se odnosi i na regije.

Nalažem da se pri Vladi osnuje Vijeće za izvoznu politiku. U njega moraju ući i predstavnici gospodarstvenika.

Do 1. rujna ove godine Vlada mora zajedno s akimima[1] i poduzetnicima izraditi jedinstvenu izvoznu strategiju.

Kazahstan mora sačuvati poziciju lidera u privlačenju stranih investicija. Važnu ulogu u privlačenju financijskih resursa u gospodarstvo zemlje mora imati Međunarodni financijski centar „Astana“.

Moramo se uklopiti u globalne lance proizvodnje i prodaje roba i usluga. To je prije svega potrebno ostvarivati privlačenjem transnacionalnih kompanija.

Potrebno je s Kinom učinkovito realizirati zajednički investicijski program izgradnje proizvodnih pogona u Kazahstanu. Postignut je dogovor s kineskom stranom. Definirani su objekti. Treba konkretno raditi.

To će biti suvremeni proizvodni pogoni zahvaljujući kojima će se otvoriti oko 20 tisuća novih radnih mjesta za Kazahstance. Do danas je započeta realizacija šest projekata, a dva su već puštena u rad. Jedan je od njih tvornica za SKD montažu hibridnih i električnih vozila JAC.

Nalažem da se prouči pitanje daljnjega razvoja izvozno orijentirane proizvodnje električnih automobila i predvidi izgradnja potrebne infrastrukture.

Kazahstan mora imati svoju investicijsku strategiju koju Vlada treba pripremiti do 1. rujna ove godine.

Potrebno je osigurati zaštitu i promicanje nacionalnih gospodarskih interesa u okvirima međunarodne suradnje. To se prije svega odnosi na sudjelovanje u Euroazijskom gospodarskom savezu, Šangajskoj organizaciji za suradnju te povezivanje s Gospodarskim pojasom puta svile. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je reorganizirati i pojačati djelovanje gospodarske diplomacije.

Treće. Rudarsko-metalurški, naftni i plinski kompleksi zemlje moraju sačuvati stratešku važnost koju imaju za stabilnost gospodarskoga rasta.

U uvjetima opadanja svjetske potražnje potrebno je izlaziti na nova tržišta i proširivati područje isporuke. Veliku je pozornost potrebno obratiti na povećanje mineralno-sirovinske baze. Potrebno je aktivno provoditi geološka istraživanja.

Daljnji razvoj ovih grana mora biti tijesno povezan s intenziviranjem cjelovite prerade sirovina. Nalažem da se do kraja godine donese novi Kodeks o rudnom bogatstvu i unesu potrebne izmjene u porezni zakon.

 

*****

 

Četvrto. Poljoprivredni sektor mora postati novi pokretač gospodarstva.

Sektor poljoprivredne proizvodnje Kazahstana ima perspektivnu budućnost. S mnogim našim proizvodima mi možemo biti jedan od najvećih svjetskih proizvođača izvoznih poljoprivrednih proizvoda. Posebno se to odnosi na ekološku proizvodnju hrane. Marka „made in Kazakhstan“ mora postati ogledni primjerak takvih proizvoda.

Usporedno s time moramo postati takozvanom „žitnicom“ u proizvodnji žitarica na cijelom euroazijskom kontinentu. Potrebno je osigurati prelazak s primarne proizvodnje na proizvodnju kvalitetnih prerađevina jer ćemo tek tada moći biti konkurentni na međunarodnom tržištu.

S time u vezi Vladi i akimima nalažem sljedeće:

kao prvo, potrebno je revidirati način dodjele poticaja i postupno prelaziti na osiguranje proizvoda;

kao drugo, u roku od 5 godina potrebno je stvoriti uvjete za udruživanje više od 500 tisuća malih i obiteljskih gospodarstava u sustav kooperativa;

kao treće, potrebno je podići razinu prerade proizvoda, izgraditi učinkovit sustav skladištenja, transporta i distribucije roba;

kao četvrto, potrebno je podići razinu radne produktivnosti i smanjiti proizvodne troškove;

kao peto, moramo povećati učinkovitost korištenja zemljišta. U roku od 5 godina potrebno je za 40% povećati navodnjavane površine i na taj način dostići 2 milijuna hektara;

kao šesto, na polju poljoprivredne znanosti potrebno je povećati ulaganja u znanstvena istraživanja koja će biti prijeko potrebna u proizvodnji.

Nalažem da se do 2021. godine osigura 40-postotno povećanje izvoza prehrambenih proizvoda diversifikacijom proizvodnje poljoprivrednih proizvoda.

To su zadaće koje je potrebno ostvariti u okvirima novoga gospodarskog programa razvoja poljoprivrednoga sektora.

 

*****

 

Peto. Razvoj nove euroazijske logističke infrastrukture jedan je od važnih prioriteta.

Do sada su već ostvarena značajna ulaganja, a sada od njih treba ostvarivati povrat.

Nalažem Vladi da do 2020. godine osigura povećanje godišnjega opsega tranzitnoga prometa:

– sedmerostruko za robu koja se prevozi kontejnerima – na 2 milijuna kontejnera;

– četverostruko za putnički prijevoz u zračnom prometu – na 1,6 milijuna tranzitnih putnika.

Potrebno je 5,5 puta povećati i prihode od tranzitnoga prijevoza – na 4 milijarde dolara godišnje.

U 2015. godini pokrenuo sam reformu infrastrukturnoga razvoja „Nurly Žol“. U protekle dvije godine program je dokazao svoju isplativost.

Ove će godine radovima na izgradnji i rekonstrukciji biti obuhvaćeno 4.400 kilometara državnih autocesta. Od toga će do kraja godine biti otvoreno najmanje 600 kilometara za koje će se postupno uvoditi naplata.

Kako bi razvoj prometnoga i tranzitnoga potencijala zemlje bio potpun, mora postojati koordinacija sa susjednim zemljama. Potrebno je osigurati slobodan tranzit roba, stvaranje i modernizaciju prometnih koridora. Posebnu pozornost treba obratiti na upravljanje prometnom infrastrukturom, povećanje razine usluga i uklanjanje administrativnih prepreka.

Kada je riječ o povećanju opsega prijevoza koji se odvija transkaspijskim koridorom, potrebno je započeti realizaciju druge faze izgradnje luke Kuryk – izgradnju cestovnoga prijelaza za vozila.

Šesto. Procesi urbanizacije uvjetuju potrebu razvoja građevinskoga sektora. On mora postati važan pokretač domaćega gospodarstva.

Ne treba zaboravljati da ulažući u izgradnju cesta, građevina i druge infrastrukture, definiramo budući fizički i tehnološki izgled svojih gradova za mnogo godina unaprijed. Zato je važno osigurati transfer novih tehnologija kako u građevinarstvo tako i u proizvodnju građevinskih materijala. Za to sada imamo dobre mogućnosti.

Po mojemu nalogu ove godine započinje provedba programa stambenoga zbrinjavanja „Nurly Žer“ („Svijetla zemlja“) koji je usmjeren na rješavanje najvažnije zadaće, a to je osiguravanje stambenoga prostora za 1,5 milijun obitelji u razdoblju od sljedećih 15 godina.

Temelj programa čine sveobuhvatne aktivnosti na razvoju stambenoga tržišta. Za graditelje to znači pojeftinjenje bankovnih kredita na račun državnih potpora koji se plasiraju preko fonda Damu d.d. Subvencionirani će biti hipotekarni krediti koje banke plasiraju stanovništvu preko društva Kazahstanska Hipotekarna Kompanija d.d. Akimati[2] nastavljaju izgradnju kreditiranih stambenih prostora za klijente stambene štedionice Žilstrojsberbank. Za tu će namjenu biti iskorištena sredstva koja su prethodno dodijeljena po principu revolvinga.

Za socijalno ugrožene slojeve stanovništva akimati nastavljaju izgradnju stambenih prostora koji se daju u najam bez prava otkupa. Akimi će dodijeliti odgovarajuće zemljišne čestice namijenjene masovnoj stambenoj izgradnji.

Nastojat ćemo da obiteljske kuće u gradovima budu izgrađene u istom arhitektonskom stilu, a kako bi to omogućila, država će pomagati potrebnom infrastrukturom.

Vlada i akimi zajednički će raditi na razvoju prometne povezanosti između velikih gradova i obližnjih naselja.

 

Treću složenu zadaću predstavlja modernizacija tržišta rada.

Primjenom novih tehnologija u tradicionalnim granama oslobađat će se ljudski resursi, dok u isto vrijeme izgradnja i razvoj novih djelatnosti moraju postati dodatnim izvorom zaposlenosti i rasta realnih prihoda stanovnika.

Nalažem Vladi i akimima da stvore uvjete za kontrolirano prelijevanje radne snage u druga područja.

Naša velika poduzeća trebaju zajedno s akimatima izraditi odgovarajuće smjernice u kojima će biti predviđeno zajedničko investiranje u prekvalifikaciju radnika koji ostanu bez posla i njihovo buduće zapošljavanje. Potrebno je osigurati potporu procesu mobilnosti radne snage iz područja u kojima postoji višak radne snage, kao i iz sela u gradove.

 

Vlada treba provesti reformu centara za zapošljavanje i izraditi jedinstvenu internetsku platformu na kojoj će biti moguće pratiti slobodna radna mjesta u svim naseljenim mjestima.

 

Drugi je prioritet kardinalno poboljšanje i širenje poduzetničkoga okruženja.

Jedan je od naših strateških ciljeva osigurati da do 2050. godine udio maloga i srednjega poduzetništva u BDP-u zemlje bude najmanje 50%.

Cilj je ambiciozan, ali ne i nedostižan. Kako bismo ga postigli, u ovoj etapi razvoja potrebno je činiti sljedeće.

Prvo. Po mojemu nalogu Vlada je od ove godine započela s realizacijom Programa produktivnoga zapošljavanja i razvoja masovnoga poduzetništva.

Građani Kazahstana na selu ili u gradu sada mogu za vlastiti posao dobiti mikrokredite u iznosu do 16 milijuna tenge.

Važno je širiti područja na koja se plasiraju mikrokrediti, aktivno koristiti instrumente osiguranja i servisne potpore poduzetnicima. Te mjere mora pratiti organiziranje obuke iz vođenja poduzetništva i financijske pismenosti.

Osim toga, potrebno je usavršavati instrumente potpore masovnoga poduzetništva. Svaka regija Kazahstana mora predložiti paket mjera za razvoj masovnoga, ali i obiteljskoga poduzetništva.

Broj novih radnih mjesta jest, kao i ranije, jedan od ključnih kriterija ocjene učinkovitosti rada Vlade i akima.

Drugo. Vlada i Nacionalna poduzetnička komora Atameken moraju poduzeti zajedničke mjere kako bi se izravno smanjile sve vrste nameta poduzetnicima. To se naročito odnosi na cijenu usluga u energetici, prijevozu i logistici, kao i stambeno komunalno gospodarstvo.

Procesi pružanja javnih usluga moraju biti maksimalno optimirani. Potrebno je skratiti rokove i popis dokumenata, ukinuti dvostruke procedure. Mora se potpuno prijeći na pružanje usluga u elektroničkom formatu, bez potrebe obavezne fizičke nazočnosti.

Osim toga, postojeće regulatorno opterećenje na poduzetništvo nespojivo je sa zadaćom stvaranja novoga modela rasta.

Vladi i akimima dajem u zadatak da do 1. srpnja ove godine izrade akcijski plan za deregulaciju poduzetništva.

Potrebno je implementirati najbolje standarde i praksu razvijenih zemalja. Naročito je važno taj posao provesti na regionalnim razinama.

Akimi i Vlada moraju zajednički razraditi detaljne planove za poboljšanje uvjeta za poslovanje u regijama na temelju rejtinga Svjetske banke.

U zemlji treba uvesti rangiranje prema jednostavnosti poslovanja u regijama i gradovima. Za najbolje ćemo uvesti i posebnu nagradu koju ćemo dodjeljivati jednom godišnje, na praznik Dan industrijalizacije.

Treće. Novi impuls gospodarskomu rastu trebalo bi dati smanjenje udjela države u gospodarstvu na 15% BDP-a, na razinu koju imaju države članice Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).

Ranije je već definiran popis od oko 800 poduzeća koja je potrebno privatizirati do 2020. godine. Na tome se trenutačno radi.

Nalažem Vladi da ubrza, i do kraja 2018. godine završi, privatizaciju poduzeća navedenih u spomenutom popisu.

Potrebno je ubrzati i pripremu za IPO i izlazak naših poduzeća na burzu. Implementacija principa Yellow Pages omogućila je smanjenje vrsta djelatnosti za državu u gospodarstvu za 47% (sa 652 na 346).

U sljedećoj fazi potrebno je do 2020. godine prebaciti u privatni sektor ili likvidirati sva poduzeća i organizacije u državnom vlasništvu koji nisu u skladu s tim principima. A riječ je o nekoliko tisuća poduzeća.

Treba prestati s praksom po kojoj smo osnivali pravnu osobu za svaki program ili posao, osigurati transparentnost i učinkovitost privatizacije te revidirati ulogu državnih holdinga.

Nalažem Vladi da osigura kvalitetnu pretvorbu holdinga Samruk-Kazyna. Potrebno je napraviti kompletnu reviziju i optimizaciju kako upravljačkih tako i proizvodnih poslovnih procesa. Naposljetku holding mora postati visokoučinkovit, kompaktan i profesionalan. Kvaliteta vođenja i korporativnoga upravljanja mora biti podignuta na svjetsku razinu.

Potrebno je jasno definirati što će ostati državi, u kojim važnim resorima i s kojim stupnjem sudjelovanja.

Državi treba ostaviti prirodne monopole i realizaciju strateški važnih projekata, među koje spadaju i oni u kojima sudjeluju transnacionalne korporacije. Ti projekti moraju imati multiplikativni učinak.

Reorganizirati se moraju i holdinzi Bajterek i KazAgro. Oni moraju biti realizatori državnih programa razvoja, s time da njihove funkcije treba optimizirati. Sve što može obavljati privatni sektor, treba biti preneseno na poduzetništvo.

Oni se trebaju baviti i privlačenjem financijskih sredstava iz nevladinih izvora namijenjenih za realizaciju programa.

Četvrto. Veliki potencijal za razvoj poduzetništva ima i razvoj modela javno-privatnoga partnerstva (JPP). Riječ je o prenošenju cijeloga niza javnih usluga u privatni sektor poduzetništva.

Već smo postigli dobre rezultate u privlačenju sredstava za financiranje predškolskoga obrazovanja. U protekle 3 godine država je izgradila 189 dječjih vrtića s 40 tisuća mjesta, dok je za to vrijeme u privatnom sektoru otvoreno njih više od 1.300 sa 100 tisuća mjesta. Najviše je privatnih vrtića otvoreno u oblastima Južno-Kazahstanska (397), Almatinska (221), Kyzylordinska (181).

Držim da je primjer JPP-a u ovom sektoru od presudne važnosti. On pokazuje kako država i privatno poduzetništvo zajednički rješavaju jednu od najvažnijih općenacionalnih zadaća: uključiti 100% djece uzrasta od 3 do 6 godina u predškolsko obrazovanje do 2020. godine.

Razvoj JPP-a ovisi o konkretnom i profesionalnom djelovanju akima.

Za privlačenje privatnoga kapitala treba iskoristiti sve moguće oblike i vrste JPP-a: upravljanje državnom imovinom, ugovore za pružanje usluga i druge. Pritom se maksimalno moraju pojednostaviti i ubrzati svi postupci dobivanja suglasnosti, posebno kada je riiječ o manjim projektima.

JPP mora postati osnovni mehanizam razvoja infrastrukture, uključujući i socijalnu.

Kako bi se objekti JPP-a modernizirali, treba ih dati na upravljanje ili u koncesiju uz mogućnost naknadne privatizacije. Vlada ne smije više tapkati u mjestu. Potrebno se aktivirati u tome smjeru.

Peto. Važno je spriječiti namještanje cijena i otkrivanje informacija o njima.

Nalažem Vladi da zajedno s Nacionalnom poduzetničkom komorom Atameken provede „reviziju” kompletnoga zakonodavstva kako bi se utvrdilo kojim se propisima sprečava konkurencija.

 

Treći je  prioritet makroekonomska stabilnost.

Ključnu zadaću ovdje predstavlja obnavljanje stimulativne uloge monetarno-kreditne politike i privlačenje privatnoga kapitala za financiranje gospodarstva.

Prvo. Danas pred Narodnom bankom stoji važna zadaća određivanja ciljne inflacije. Potrebno je postići postupno smanjivanje razine inflacije na 3-4% u srednjoročnom razdoblju.

Drugo. Potrebna je revitalizacija financijskoga sektora zemlje.

Nalažem Narodnoj banci da izradi paket mjera za ozdravljenje bankarskoga sektora.

Potrebno je ubrzati rad na čišćenju bilanci banaka od „loših kredita“ i osigurati da dioničari izvrše dokapitalizaciju ako to bude potrebno. Narodna banka mora dobiti veće ovlasti u obavljanju nadzora nad poslovanjem banaka. Ona mora promijeniti svoj pristup od formalnoga u pristup koji se temelji na procjeni rizika kako bi mogla utjecati na banke, ne čekajući da one formalno učine prekršaj.

Potrebno je isto tako ojačati odgovornost revizorskih društava, osigurati transparentnost dioničara i u potpunosti poboljšati korporativno upravljanje. Sve to treba formalizirati na zakonodavnoj razini.

Nalažem Narodnoj banci i Vladi da donesu paket mjera kojima će se osigurati povoljno srednjoročno i dugoročno financiranje u tengama, s ciljem rješavanja problema nedostatka novca u gospodarstvu i visokih stopa na kredite.

Narodna banka mora biti odgovorna ne samo za inflaciju nego, zajedno s Vladom, i za rast gospodarstva.

Treće. Daljnji razvoj tržišta kapitala.

Privatizacija mora potaknuti njegov razvoj. Potrebno je izlistati dionice društava, koja ulaze u sastav fonda Samruk-Kazyna, o čemu sam prethodno govorio. Mogućnost da stanovništvo investira svoju ušteđevinu, prije svega u različite vrste vrijednosnica, treba dalje proširivati.

Krajem 2016. godine završili smo akciju legalizacije. U njoj je sudjelovalo više od 140 tisuća građana naše zemlje. Legalizirano je sveukupno 5,7 trilijuna tenge, od kojih je 4,1 trilijuna tenge u obliku novčanih sredstava.

Zadaća Vlade je da ta sredstva „rade“ u korist gospodarstva, između ostaloga kroz korištenje u privatizaciji. Pritom je potrebno razraditi i pitanje subvencioniranja izdanja obveznica privatnih kazahstanskih poduzeća.

Nalažem Vladi da zajedno s Narodnom bankom poduzme korake usmjerene na aktiviranje domaćega tržišta kapitala.

 

Još jedna ključna zadaća je usklađivanje porezno-proračunske politike s novim gospodarskim realitetom.

Prvo. Učinkovitost proračunskih troškova mora se kardinalno povećati.

U 2017. godini u potpunosti smo osigurali potrebne resurse za državne programe razvoja. Potrebno je provjeriti koriste li se ministarstava i uredi tim sredstvima učinkovito.

Treba krenuti od Ministarstava rada i socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja i znanosti, kojima pripada više od 40% državnoga proračuna. Izvješće o rezultatima potrebno je podnijeti meni.

Potrebno je preraspodijeliti sredstva iz programa koji su se pokazali neučinkovitima u programe koji omogućavaju realizaciju zadaće provođenja treće modernizacije. Osim toga potrebno je pojednostaviti proračunske procedure kako bi sredstva brže i učinkovitije dolazila do realnoga gospodarstva.

Moramo nastaviti politiku fiskalne decentralizacije. Prethodnih je godina sa središnje na lokalnu razinu prenesen veliki broj funkcija i nadležnosti. Sada je njih potrebno ojačati tako da im se osigura dostatna financijska samostalnost. Istodobno je važno ne dozvoliti da se nadležnosti u upravljanju proračunskim rashodima koncentriraju na razini oblasti. One se moraju prenositi dalje na razine rajona i sela. Akimi moraju rješavati pitanja regionalne i lokalne važnosti, a Vlada se mora usredotočiti na općedržavna pitanja.

Drugo. Treba se racionalnije odnositi prema korištenju sredstava iz Nacionalnoga fonda.

Visina zajamčenoga iznosa koji se transferira iz Nacionalnoga fonda mora postupno do 2020. godine biti smanjena na 2 trilijuna tenge.

Porezna politika mora se usmjeriti na poticanje izlaska poduzetništva iz sive zone i proširenje porezne osnovice u “nesirovinskome”. Važno je uoči početka uvođenja obveze podnošenja prijava poreza optimirati postojeće porezne olakšice i iz nove perspektive preispitati posebne porezne režime.

Potrebno je poboljšati i mehanizme poreznoga upravljanja. Prije svega se to tiče ubiranja poreza na dodanu vrijednost.

Treće. Vlada mora izgraditi sustav nadzora nad unutarnjim i vanjskim zaduživanjem kvazidržavnoga sektora i uvesti reda u to područje.

 

*****

 

Četvrti je prioritet poboljšanje kvalitete ljudskoga kapitala.

Prvo. Prije svega je potrebno izmijeniti ulogu sustava obrazovanja. Naš je zadatak učiniti obrazovanje središnjom karikom novoga modela gospodarskoga rasta. Nastavni programi moraju biti usmjereni na razvijanje sposobnosti i vještina kritičkoga mišljenja i samostalnoga pronalaska informacija.

Istodobno je nužno veliku pozornost posvetiti ovladavanju znanjima iz područja IKT-a, financijskoj pismenosti i odgajanju mladih u duhu domoljublja. Potrebno je smanjiti raskorak koji postoji u kvaliteti obrazovanja između gradskih i seoskih škola.

Nalažem Vladi da prezentira odgovarajući prijedloge.

Pitanje postupnoga prelaska na trojezično obrazovanje.

Kazahski jezik mora sačuvati svoj dominantan položaj. Velika će se pozornost posvećivati njegovu budućem razvoju. Istodobno, u današnje vrijeme engleski jezik je jezik novih tehnologija, novih vrsta djelatnosti, novoga gospodarstva. Danas 90% informacija u svijetu nastaje na engleskom jeziku. Svake dvije godine njihova se količina udvostručuje. Bez ovladavanja znanjem engleskoga jezika Kazahstan kao država neće postići napredak.

S početkom 2019. godine nastava iz pojedinih predmeta u 10. i 11. razredima izvodit će se na engleskom jeziku. Potrebno je detaljno razmotriti ovo pitanje i s njime u vezi donijeti razumne odluke.

Razina kvalitete škola i nastavnika u gradovima i selima značajno se razlikuje. Aktualan je i problem nedostatka kvalificiranih pedagoga. Iz toga je razloga, uzevši u obzir sve navedene aspekte, engleski jezik potrebno uvoditi postupno.

Nalažem da se daju odgovarajući prijedlozi.

Od ove godine kreće realizacija projekta koji sam inicirao, pod nazivom „Besplatno strukovno i tehničko obrazovanje za sve“.

Besplatnim obrazovanjem moraju biti obuhvaćene prije svega nezaposlene i samozaposlene mlade osobe, kao i radno sposobne osobe koje nemaju strukovnu izobrazbu. Mora se dati poticaj razvoju sustava strukovnoga obrazovanja za izobrazbu stručnjaka u novim djelatnostima gospodarstva o kojem je prethodno bilo riječi.

U tu je svrhu potrebno obnoviti strukovne standarde u skladu s uvjetima tržišta rada i naprednim međunarodnim iskustvom stručne obuke kroz rad.

Istodobno će se posebna pozornost poklanjati kvaliteti sustava visokoga obrazovanja. Potrebno je pojačati nadzor i postrožiti uvjete u odnosu na kadrovski sastav u ustanovama visokoga obrazovanja kao i na razinu njihove materijalne i tehničke opremljenosti i nastavne programe.

 

*****

 

Drugo. Usporedno sa sustavom obrazovanja moraju se unijeti izmjene i u sustav zdravstvene zaštite.

Od 1. srpnja ove godine započet će implementacija sustava obvezne socijalne zdravstvene zaštite, koja će se zasnivati na solidarnoj odgovornosti države, poslodavaca i građana. Učinkovitost ovoga sustava dokazana je u međunarodnoj praksi.

Sudionicima sustava zdravstvene zaštite pružat će se široka lepeza medicinskih usluga. Država će davati potporu sudjelovanju ranjivih skupina društva.

Vlada mora osigurati potrebnu informatizaciju sustava zdravstvene zaštite. Kako bi se potaknuo razvoj konkurencije, privatne zdravstvene organizacije moraju dobiti jednake uvjete u sustavu obvezne socijalne zdravstvene zaštite (OSZZ).

Nalažem Vladi i akimima da obave posao detaljnoga prikupljanja informacija i podizanja svijesti naroda o tome.

Također je potrebno donijeti zakone koji se odnose na regulaciju cijena svih lijekova.

Treće. Područje socijalne skrbi.

Dao sam nalog da se za 2,1 milijuna umirovljenika od 1. srpnja 2017. godine povećaju mirovine do 20% u odnosu na razinu 2016. godine.

Osim toga, od 1. srpnja 2018. godine mijenja se postupak izračuna osnovne mirovine. Njezina visina ovisit će o vremenu sudjelovanja u mirovinskom sustavu.

Sve te mjere osigurat će da se u 2018. godini novi iznos osnovne mirovine poveća 1,8 puta u odnosu na 2017. godinu.

Svake godine u zemlji se rađa oko 400 tisuća djece, što je gotovo dvostruko više od razine iz 1999. godine. Takvu dobru tendenciju treba održavati i ubuduće.

Dao sam nalog da se od 1. srpnja 2017. godine za 20% poveća iznos naknade za rođenje djeteta.

Treba preispitati i minimalne troškove života. Oni moraju odgovarati stvarnoj vrijednosti osobne potrošnje Kazahstanaca. Zahvaljujući tomu, od 1. siječnja 2018. godine za 3 milijuna ljudi moći će se povećati visina osnovne mirovine, invalidnine, obiteljima koje su ostale bez uzdržavatelja hranarine i naknade za njegovatelje djece s invaliditetom.

Od 1. siječnja 2018. godine mora se povećati prag dodjele socijalne pomoći s 40% do 50% minimalnih životnih troškova i implementirati njezin novi format. Pritom svi oni koji mogu raditi trebaju dobivati potporu samo uz uvjet da sudjeluju u programu zapošljavanja.

 

Peti su prioritet institucionalne transformacije, sigurnost i borba protiv korupcije.

Prvo. U okviru treće modernizacije Vlada mora osigurati rad na implementaciji najbolje prakse i preporuka koje daje Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).

Drugo. Reforme koje provodimo usmjerene su na zaštitu osobne imovine, dominacije prava i osiguravanje jednakosti svih građana pred zakonom. Taj posao treba nastaviti.

Nalažem Vladi da skupa s nacionalnom poduzetničkom komorom Atameken i civilnim društvom izvrši reviziju kompletnoga zakonodavstva s ciljem osnaživanja zaštite prava vlasništva.

Treba humanizirati upravno i kazneno pravo. Administrativne kazne moraju biti pravedne i razmjerne učinjenomu prekršaju.

Treba nastaviti dalje raditi na smanjenju kazni za prekršaje u području gospodarstva. Treba dekriminalizirati gospodarske strukture s niskim stupnjem društvene opasnosti.

Potrebno je ojačati povjerenje u pravosudni sustav. Važno je spriječiti svaki neprimjereni utjecaj na neovisnost rada sudaca.

Treće. Stanje sigurnosti postalo je mjerilom jake i funkcionalne države.

Čovječanstvo je u današnje vrijeme suočeno s porastom opasnosti od terorizma. Ovdje su ključna pitanja borbe protiv financiranja destruktivnih snaga i veza s inozemnim terorističkim organizacijama.

Potrebno je raditi na prevenciji propagande vjerskoga ekstremizma, između ostaloga na internetu i društvenim mrežama. U društvu mora biti stvorena nulta stopa tolerancije na sve pojave koje su povezane s radikalizmom, naročito u području vjerskih odnosa.

U kaznionicama mora biti organiziran namjenski rad teoloških rehabilitacijskih službi s osuđenicima. Potrebno je poduzeti dodatne korake usmjerene na ostvarivanje duhovnoga i moralnoga odgoja mladih.

U taj posao treba aktivno uključiti nevladin sektor i vjerske zajednice.

Sve te korake potrebno je uključiti u Državni program borbe protiv vjerskoga ekstremizma i terorizma za razdoblje 2017. – 2020. god., čiju sam izradu naložio.

Sve aktualnija postaje i borba protiv kiberkriminala.

Nalažem Vladi i Komitetu nacionalne sigurnosti da poduzmu korake na izradi sustava „Cyber štit Kazastana“.

Četvrto. Učinili smo važne korake u području suzbijanja korupcije u zemlji. Istodobno je naglasak stavljen na borbu protiv posljedica korupcije.

Potrebno je pojačati aktivnosti usmjerene na otkrivanje i iskorjenjivanje uzroka i preduvjeta za nastanak korupcije.

Jedno od ključnih pitanja ovdje je usavršavanje područja nabave.

Nalažem Vladi da implementira jedinstveni sustav javne nabave po principu centralizirane službe.

U kvazidržavnom sektoru, području prirodnoga monopola i iskorištavanja mineralnoga bogatstva potrebno je također kardinalno preispitati načine provođenja nabave.

Puno će toga u borbi protiv korupcije ovisiti o aktivnom sudjelovanju cijeloga društva. S razvojem društvenih mreža i drugih medija njeno neprihvaćanje mora postati moćno oruđe u suprotstavljanju korupciji.

 

Poštovani Kazahstanci!

Ovim obraćanjem želio sam upoznati svakoga građanina sa svojim viđenjem smjera razvoja u novoj stvarnosti.

Dajem u zadatak Vladi da izradi Strategiju razvoja za razdoblje do 2025. godine za treću modernizaciju zemlje, pod nazivom „Nacionalna tehnološka inicijativa Kazahstana“.

Mi nemamo drugoga izbora nego prihvatiti izazov vremena i riješiti zadaću buduće modernizacije zemlje.

Vjerujem da će naš veliki narod svesrdno iskoristiti jedinstvenu povijesnu priliku.

 

Dragi prijatelji!

Kazahstan je mlada multinacionalna država koja se dinamično razvija i vjeruje u svoju budućnost! Put našega nastajanja trajao je 25 godina. U sljedećih 25 godina pred nama su još važniji zadatci.

Skupivši jedinstveno bogato iskustvo u stvaranju države, ušli smo u novu fazu razvoja. S kakvim god poteškoćama se u budućnosti susreli, mi ćemo ih svladati. U to sam siguran. Naša je glavna snaga naše zajedništvo.

Učinit ćemo Kazahstan još prospreitetnijom za naše potomstvo!

 

[1] akim – upravitelj administrativno-teritorijalne jedinice u Kazahstanu (grada, rajona, oblasti)

[2] Akimat – administrativno-teritorijalna jedinica u Kazahstanu (grad, rajon, oblast)